To je moguće ukoliko su angažovani po ugovorima o privremeno povremenim poslovima, o delu, o dopunskom radu.
Onima koji imaju ugovor o radu, međutim, poslodavci za puno radno vreme ne bi smeli da daju platu manju od minimalne, ali postoje slučajevi u kojima poslodavci krše propise uvodeći previsoku radnu normu ili čak čine krivično delo po sistemu "koverte", piše Nova.
Profesor uporednog prava Mario Reljanović upozorava u izjavi za novine Nova da u praksi postoje i još dva još dva nelegalna načina za isplatu minimalne zarade.
„Prvi je kada poslodavac isplaćuje manje od minimalne zarade zato što zaposleni navodno nije postigao ‘standardni radni učinak’. To zapravo znači da je poslodavac odredio previsoku radnu normu zaposlenima, pa smanjuje zaradu onima koji je ne postignu“, objašnjava i dodaje da je u ovim slučajevima inspekcija rada uvek nalagala poslodavcu da zaposlenima isplati minimalnu zaradu.
ilustracija Pixabay
„Drugi način je poznati sistem „koverte“ kada zaposleni zvanično dobije minimalnu zaradu ili neki viši iznos zarade ali ga poslodavac natera da mu vrati jedan deo primljene zarade u gotovini, pa mu na kraju ostane manje od minimalne zarade. Ova praksa nije samo kršenje propisa o minimalnoj zaradi već predstavlja i krivično delo, ali to poslodavcima, zbog činjenice da nema ni prevencije ni sankcije za takvo ponašanje, ne smeta da bude široko rasprostranjena“, naglašava Reljanović.
ilustracija Pixabay
Profesor podseća da niko od radnika koji rade van radnog odnosa nema garantovanu minimalnu zaradu.