Rumuniju su u periodu od nešto manje od sat vremena u ponedeljak pogodila tri zemljotresa od kojih je najsnažniji bio prvi u 15:58 sati po našem vremenu za koji je potvrđena jačina (magnituda) bila 5,0 stepeni Rihterove skale.
Rihterova skala kategoriše zemljotrese na osnovu oslobođene energije u hipocentru – mestu nastanka zemljotresa u dubini zemljine kore. Ova skala omogućava evidentiranje jačih intenziteta zemljotresa i bez instrumenata. Rihterova skala nema gornju granicu, ali trebalo reći da još nije zabeležen zemljotres jačine 10 stepeni.
Iako udaljen nešto manje od 170 kilometara u epicentru, zemljotres je jasno mogao da se oseti u zatvorenim prostorijama u Požarevcu. Prozori su se tresli, kao i predmeti u objektima, a pojedini građani su uspeli i da čuju zvuk potresa.
Neki građani su tokom potresa ili nakon nekoliko trenutaka osetili ošamućenost, dezorjentisanost, paniku.
Zemljotres koji se osetio u Požarevcu i drugim delovima braničevskog okruga nije bio istog intenziteta kao u epicentru, ali prema raznim kategorizacijama za ovu snagu potresa sa rezervom može da se kaže da je na granici laganog i umerenog potresa koji većina ljudi primećuje (postoje građani koji danas nisu primetili da je došlo do podrhtavanja tla). Oštećenja koja prouzrokuje su najčešće mala ili vrlo retka.
Iako može da se učini da ne postoji velika razlika u zemljotresu jačine 5 i jačine 5,5 Rihtera, čak i promene u jednoj decimali čine bitnu razliku. Na primer, zemljotres jačine 4,0 po Rihterovoj skali ima 100 puta veću amplitudu i 1.000 puta veću energiju od zemljotresa jačine 2,0.
Magnituda u Rihterovoj skali (opisno)
1 – Evidentiraju samo instrumenti
2 – Teško je zapaziti čak i kad ste blizu epicentra
3 – Primetan ako ste u zatvorenom prostoru
4 – Većina ljudi primećuje, manja oštećenja (energija male nuklearne bombe)
5 – Svi primećuju. Oštećenja od malih do srednjih
6 – Srednja oštećenja
7 – Velika oštećenja
8 – Velika razaranja (zemljotres u San Francisku iz 1906. godine), zemljotres u Turskoj i Siriji 2023. (7,7-7,8 Rihtera)
9 – Zemljotres u Čileu iz 1960. godine. Prema National Geographicu u zemljotresu u Čileu život je izgubilo preko 1.600 osoba, iako ima izvora koji procjenjuju da je žrtava bilo i više. Dva miliona osoba je ostalo bez krova nad glavom.
10 – Nezabeležen
11 – Nezabeležen
12 – Geolozi upoređuju 12. stepen Rihterove skale sa količinom energije koja na planetu Zemlju stigne sa Sunca u toku jednog dana.
Evo još jedne kategorizacije
Rihterova magnituda | Opis zemljotresa | Učinak zemljotresa | Učestalost |
---|---|---|---|
Ispod 2,0 | Mikro | Mikropotresi, ne osećaju se. | Oko 8.000 po danu |
2,0 – 2,9 | Manji | Ne osećaju se, ali ih registruju seizmografi. | Oko 1.000 po danu |
3,0 – 3,9 | Često se osete, ali retko uzrokuju štetu. | oko 49.000 godišnje | |
4,0 – 4,9 | Lagani | Stvari po kućama se drmaju ili pomeraju. Čuje se zvuk potresa. Značajnija oštećenja su retka. | oko 6.200 godišnje |
5,0 – 5,9 | Umereni | Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada. | 800 godišnje |
6,0 – 6,9 | Jaki | Može da izazove štetu u naseljenim područjima 160 km od epicentra. | 120 godišnje |
7,0 – 7,9 | Veliki | Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području. | 18 godišnje |
8,0 – 8,9 | Razarajući | Može da prouzrokuje ogromnu štetu i na hiljadu kilometara od epicetra. | 1 godišnje |
9,0 – 9,9 | Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko hiljada kilometara. | 1 u 20 godina | |
10,0+ | Epski | Nikada nisu zabeleženi. | (nepoznato) |
Merkalijeva skala (intenzitet)
Prema ovoj skali današnji intenzitet je bio na III ili IV stepenu.
Intenzitet zemljotresa izražava stepen površinskih efekata zemljotresa – na građevinskim objektima, tlu i ljudima. Izražava se celobrojnim skalama od I do XII stepeni za tzv. Merkalijevu (Mercali – Cancani – Siebergovu) skalu, kao i ekvivalentne, ali znatno detaljnije skale.
Ima 12 stepeni:
I — Ljudi ne osećaju nikakav pomeraj
II — Neki ljudi osećaju ako su u stanju mirovanja ili na višim spratovima zgrada
III — Mnogi ljudi, ako su u zatvorenom prostoru osećaju podrhtavanje. Viseći objekti (npr. Lusteri) se ljuljaju. Ljudi na otvorenom ne primećuju
IV — Većina ljudi, ako su u zatvorenom prostoru osećaju podrhtavanje. Viseći objekti se ljuljaju. Zveče tanjiri, prozori i vrata škripe
V — Skoro svi primećuju podrhtavanje. Oni koji spavaju — bude se. Vrata se otvaraju, posuđe pada, slike na zidu se ljuljaju. Mali predmeti se pomeraju ili prevrću. Drveće može da se ljulja, tečnost se preliva iz otvorenih posuda.
VI — Svi osećaju potres. Ljudi imaju problema sa hodom. Predmeti padaju sa polica. Slike padaju sa zidova. Nameštaj se pomera. Puca malter. Drveće se trese. Manje štete na loše sazidanim kućama. Nema strukturnog razaranja.
VII — Ljudi imaju problema sa stajanjem, Vozači osećaju da im se vozilo trese. Neki nameštaj puca. Slabije vezani crepovi padaju sa krova. Oštećenja su manja do srednjih na kvalitetnim objektima. Značajna na starim objektima.
VIII — Vozači imaju problema sa upravljanjem. Kuće se ruše. Visoke strukture kao soliteri i dimnjaci se ljuljaju i mogu da se sruše. Dobro sagrađene zgrade trpe ozbiljna oštećenja. Stabla se lome. Nivo vode u bunarima se menja.
IX — Dobro građeni objekti imaju ozbiljna oštećenja. Podzemne cevi pucaju. Zemlja puca. Rezervoari imaju teška oštećenja.
X — Većina kuća je oštećena. Neki mostovi se ruše. Brane su teško oštećene. Rade velika klizišta. Voda se preliva na obale reka, jezera, kanala. Železničke šine se deformišu. Zemlja puca na više mesta.
XI — Većina kuća se ruši do temelja. Neki mostovi se ruše. Velike pukotine na zemlji. Železničke šine značajno savijene.
XII — Skoro sve je uništeno. Objekti lete u vazduh. Zemlja se pokreće u vidu talasa. Velike stene se pomeraju.
(izvori: RFE/RL, Wikipedia (srpska i hrvatska), ZHMS CG; ilustracija Pixabay)